Beograd 19.12.2012. Član Predsjedništva HDZBiH i ministar za izbjeglice i raseljena lica RS Davor Čordaš, posjetio je samostan Sv. Ante Padovanskog u Beogradu, gdje je razgovarao sa gvardijanom fra Filipom Karadžom. Gvardijan je upoznao ministra sa aktivnostima ove franjevačke župe koja datira još iz XV stoljeća, a razgovarano je i o aktualnoj situaciji i položaju Hrvata u BiH.
Samostanska i župna crkva pripada franjevcima Provincije Bosna Srebrena. Jedan samostan im je 1521. godine stradao od Turaka, a drugi je varvarski uništen u XVII stoljeću. Godine 1727.godine franjevci su sagradili crkvu i samostan pod zaštitom sv. Ivana Kapistrana, koji su zbog turske opsade 18. rujna 1739. morali da napuste i pređu u Zemun.
Na poziv beogradsko-smederevskog nadbiskupa Rafaela Rodića, u Beograd su ponovo došli 1926. g. i kupili zemljište između Bregalničke i Pop Stojanove ulice.
Samostan je počeo da se gradi 3. kolovoza 1926. g., završen je već 16. studenog, a blagoslovljen 17. prosinca iste godine.
Izgradnja nove crkve započeta je 1929. godine po nacrtima poznatog slovenskog arhitekte Jožeta Plečnika (1872–1957), kojeg je tadašnji župnik Grgić pozvao na prijedlog vajara Ivana Meštrovića.
Nova crkva blagoslovljena je 8. prosinca 1933. godine, na blagdan Bezgrešnog Začeća. Nakon Plečnikove smrti 1957. godine, uputstva za dalju gradnju preuzeo je njegov učenik arhitekta Valentinčič. Toranj-zvonik visok je 52 m, a crkva 25. Na vrhu je postavljen 3,70 m visok križ, izrađen od bijelog čelika. Zvonik je blago nagnut, tako da predstavlja svojevrsnu malu atrakciju, a turisti ga porede sa krivim tornjem u Pizi, jer vrh odstupa skoro pola metra od temelja. Kip sv. Antuna, smješten na zidu iznad glavnog oltara, djelo je vajara Ivana Meštrovića. Izrađen je od bronze i visok 2,75 m. Postavljen je 1955. godine.
Na poziv beogradsko-smederevskog nadbiskupa Rafaela Rodića, u Beograd su ponovo došli 1926. g. i kupili zemljište između Bregalničke i Pop Stojanove ulice.
Samostan je počeo da se gradi 3. kolovoza 1926. g., završen je već 16. studenog, a blagoslovljen 17. prosinca iste godine.
Izgradnja nove crkve započeta je 1929. godine po nacrtima poznatog slovenskog arhitekte Jožeta Plečnika (1872–1957), kojeg je tadašnji župnik Grgić pozvao na prijedlog vajara Ivana Meštrovića.
Nova crkva blagoslovljena je 8. prosinca 1933. godine, na blagdan Bezgrešnog Začeća. Nakon Plečnikove smrti 1957. godine, uputstva za dalju gradnju preuzeo je njegov učenik arhitekta Valentinčič. Toranj-zvonik visok je 52 m, a crkva 25. Na vrhu je postavljen 3,70 m visok križ, izrađen od bijelog čelika. Zvonik je blago nagnut, tako da predstavlja svojevrsnu malu atrakciju, a turisti ga porede sa krivim tornjem u Pizi, jer vrh odstupa skoro pola metra od temelja. Kip sv. Antuna, smješten na zidu iznad glavnog oltara, djelo je vajara Ivana Meštrovića. Izrađen je od bronze i visok 2,75 m. Postavljen je 1955. godine.
0 komentari:
Objavi komentar